Stres na radu

Stres na radu su zdravstvene i psihičke promjene koje su posljedica akumulirajućeg utjecaja stresora na radu kroz dulje vrijeme, a očituju se kao fiziološke, emocionalne i kognitivne reakcije te kao promjene ponašanja radnika

Psihosocijalni rizici i stres povezan s poslom među najvećim su izazovima za sigurnost i zdravlje na radu. Oni znatno utječu na zdravlje pojedinaca, organizacije i nacionalna gospodarstva. Otprilike polovica europskih radnika smatra da je stres česta pojava na njihovu radnom mjestu, a na stres otpada otprilike polovica svih izgubljenih radnih dana. Kao mnogi drugi problemi povezani sa psihičkim zdravljem, stres se često pogrešno tumači ili stigmatizira. Međutim ako ga se tumači kao organizacijski problem umjesto kao krivnja pojedinca, psihosocijalnim rizicima i stresom može se upravljati kao bilo kojim drugim rizicima za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Stres – novost u Zakonu o zaštiti na radu

Zakonom o zaštiti na radu (NN 71/14 i 118/14) koji je na snazi od lipnja 2014 godine, poslodavcima je propisana obveza provođenja prevencije stresa na radu ili u vezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje, loša komunikacija i međuljudski odnosi, kako bi se svela na najmanju mjeru potreba radnika da svladava poteškoće zbog dugotrajnije izloženosti intenzivnom pritisku te otklonila mogućnost da se umanji radna učinkovitost radnika i pogorša njegovo zdravstveno stanje.

Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na:

• organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti, podudarnost između vještine radnika i potreba posla, radno opterećenje i dr.)
• radne uvjete i okolinu (izloženost radnika i poslodavca nasilnom ponašanju, buku, vrućinu, hladnoću, opasne kemikalije i dr.)
• komunikaciju (neizvjesnost o tome što se očekuje od posla, izgledi za očuvanjem posla ili nadolazeće promjene i sl.)
• subjektivne čimbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

Kako prepoznati stres

Fizički simptomi stresa mogu se pojaviti u obliku glavobolje, želučanih problema (gastritis, čir), promijene u tlaku, teškoće disanja, bolova u leđima, ubrzanog rada srca, znojenja, pojave znojnih dlanova, ukočenog vrata i ramena. Njih ljudi lakše primijete nego druge znakove stresa. Upravo su ti tjelesni simptomi oni koji mogu ‘zavarati’ pojedinca da pomisli da ima neku ‘tjelesnu’ bolest.

Na emocionalnom planu ljudi u stanju visokog stresa postaju razdražljivi, čestih i burnih emocionalnih promjena pa se pojavljuje laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga, frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza i iscrpljenost, nesanica, teško se koncentrirati i usredotočiti na zadatke, prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari, zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena.

Kako si pomoći

Izbor onoga što nam može pomoći da se uspješnije nosimo s profesionalnim stresom je individualan te je stoga korisno upoznati vlasite ‘jake’ i ‘slabe’ točke, te što nam u borbi s stresom pomaže. Tako je primjerice nekome nakon napornog radnog dana najvažnije imati pola sata vlastitog mira u kojem može slušati omiljenu glazbu, a nekome pomaže socijalna komponenta kao razgovor s prijateljima. Dakle, stručno vođenje i savjetovanje u suštini pomaže ljudima da pronađu kako mogu povećati svoje vještine suočavanja sa stresom i svojeg kapaciteta za smanjivanje stresa.

Stres sve više postaje prava socijalna bolest današnjice, toga se ne treba sramiti, već prihvatiti kao nešto najnormalnije, i što se vrlo učinkovito i brzo može riješiti, a sve s ciljem bolje radnikove produktivnosti i naravno zdravlja.