• imbenike (emocionalni i društveni pritisci, osjećaj nemoći, osjećaj da nema dovoljno podrške i sl.).

Kako prepoznati stres

Fizički simptomi stresa mogu se pojaviti u obliku glavobolje, želučanih problema (gastritis, čir), promijene u tlaku, teškoće disanja, bolova u leđima, ubrzanog rada srca, znojenja, pojave znojnih dlanova, ukočenog vrata i ramena. Njih ljudi lakše primijete nego druge znakove stresa. Upravo su ti tjelesni simptomi oni koji mogu ‘zavarati’ pojedinca da pomisli da ima neku ‘tjelesnu’ bolest.

Na emocionalnom planu ljudi u stanju visokog stresa postaju razdražljivi, čestih i burnih emocionalnih promjena pa se pojavljuje laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga, frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga, sumnja u svoje mogućnosti, nervoza i iscrpljenost, nesanica, teško se koncentrirati i usredotočiti na zadatke, prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari, zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena.

Kako si pomoći

Izbor onoga što nam može pomoći da se uspješnije nosimo s profesionalnim stresom je individualan te je stoga korisno upoznati vlasite ‘jake’ i ‘slabe’ točke, te što nam u borbi s stresom pomaže. Tako je primjerice nekome nakon napornog radnog dana najvažnije imati pola sata vlastitog mira u kojem može slušati omiljenu glazbu, a nekome pomaže socijalna komponenta kao razgovor s prijateljima. Dakle, stručno vođenje i savjetovanje u suštini pomaže ljudima da pronađu kako mogu povećati svoje vještine suočavanja sa stresom i svojeg kapaciteta za smanjivanje stresa.

Stres sve više postaje prava socijalna bolest današnjice, toga se ne treba sramiti, već prihvatiti kao nešto najnormalnije, i što se vrlo učinkovito i brzo može riješiti, a sve s ciljem bolje radnikove produktivnosti i naravno zdravlja.